26.02.2009.
Izvod iz strane štampe - Istočna Evropa: ARGENTINA NA DUNAVU?

Preuzeto iz: „The Economist“, 19. februar 2009.

Evropa se suočava sa košmarnim problemima na istoku. Uz pomoć Zapada, recesija bi se mogla izbeći

Ako pomešamo Istočnu Aziju 1997. sa Latinskom Amerikom 2001, da li dobijemo Evropu 2009? Već zabrinuta, finansijska tržišta formiraju vrednost sa verovatnoćom da jedna ili više nekadašnjih komunističkih zemalja neće biti u stanju da izmire svoje obaveze.

Najveću slabost nosi u sebi finansijski sistem koji je kombinovao loše vođene lokalne banke sa slabo nadziranim ispostavama banaka sa Zapada. Tokom perioda prosperiteta, takav sistem halapljivo je gutao pozajmice iz inostanstva, stvarajući tako ogromne deficite tekućeg računa. Obe vrste banaka sada se suočavaju sa ogromnim zaduženjima, što je rezultat neoprezno davanih zajmova, često u stranoj valuti. Neke lokalne banke su propale; mnoge banke u stranom vlasništvu sada zavise od spremnosti matičnih banaka da nastave da ih finansiraju – a matične banke i same imaju mnoštvo problema kod kuće. Grčka vlada naložila je svojim bankama da se povuku iz kreditnih poslova na Balkanu. Austrijsko kreditiranje istočne Evrope iznosi oko 80% njenog BDP.

Finansiranje je neposredan problem, ali globalni pad ekonomije uzrokuje čitav niz drugih problema. Izvoz robe u zapadnu Evropu naglo je pao; izvesno je da će priliv deviznih doznaka iseljenika takođe pasti. Izgleda da je Ukrajina, koja zavisi od izvoza čelika i uglja u Rusiju, odustala od posla sa MMF sklopljenog pre samo tri meseca, koji je bio deo plana za spasavanje u vrednosti od 16,4 milijarde dolara. Letonija, koju je takođe spasio MMF, očekuje ove godine pad BDP od 12%. Obim pada proizvodnje mogao bi dostići nivo azijske krize od pre deset godina – ali sa obrtom. Azijske zemlje su se oporavile zahvaljujući rastu zasnovanom na izvozu. Sada je ceo svet u haosu.

Šta vlade mogu da učine? U mnogim zemljama, poluge ekonomske politike izgledaju krhke. Zemlje poput Poljske i Češke smanjile su kamatne stope kako bi olakšale udar – ali time su uzrokovale srozavanje svojih valuta, što je ugrozilo domaćinstva sa hipotekarnim kreditima indeksiranim na švajcarski franak ili evro. Neke zemlje imaju dodatni problem velikog spoljnjeg duga ( u slučaju Mađarske, bruto cifra iznosi blizu 100% BDP). Čak i one zemlje koje bi možda mogle da uvedu kontracikličnu politiku radi ublažavanja efekata potresa smanjuju javne rashode – delimično zato što misle da će im smanjenje deficita pomoći da dostignu (pretpostavljenu) sigurnost evro zone.

Za četiri zemlje – tri baltičke države plus Bugarska – snažan evro predstavlja problem; one su svoje valute vezale uz evro. Neki se pribojavaju ponavljanja neuspelih nastojanja Argentine da održi svoju valutu u periodu od 2000-01; još gore bi bilo ukoliko bi kolaps jedne valute povukao za sobom i druge. Što se tiče pomoći iz inostranstva, MMF može da dâ instrukcije pojedinačnim zemljama, ali ne može da upravlja celim regionom. Evropska centralna banka, koja nije „zajmodavac poslednjeg utočišta“ čak ni za banke u evro zoni, do sada je odbijala da pozajmljuje novac zemljama izvan te zone.

Loše za neke, još gore za druge

Neizbežno nam predstoji veoma gadna recesija, ali ne i regionalna katastrofa. Pre svega, termin „Istočna Evropa“ nije dovoljno precizan. Problemi banaka u Kazahstanu ili javnih finansija Ukrajine nemaju mnogo veze sa zemljama - uglavnom manjim, bogatijim i sa boljom upravom - koje su već članice Evropske unije. Ako Ukrajina ne uspe da izmiri dug ili (što je verovatnije) bude prinuđena da ga restruktuira, to ne mora da utiče na ostale zemlje. Iako je u tom regionu došlo do mnogo većih potresa, devizne rezerve su generalno veće nego u Aziji pre deset godina; a ima i mnogo manje kratkoročnog zaduživanja („hot money“).

Što se tiče novih članica Evropske unije, postoji mogućnost dobijanja pomoći od Zapada. Njihovi bankarski sistemi su daleko više isprepleteni nego što su to bili azijski, i mnogo je manja mogućnost da strane banke tek tako odu. Baltičke zemlje dobile su podršku Švedske, koja garantuje uloge u švedskim bankama koje u tim zemljama posluju. Iako Evropska unija i Evropska centralna banka možda ne bi želele da se uključe u veće pakete spasavanja, one će to morati da učine. Čak i najkratkovidiji političar iz zapadne Evrope neće hteti da svoje susede dovede do ekonomske i političke anarhije.

Ovo je najopasniji period za zemlje Istočne Evrope od pada Sovjetskog Saveza. Ljudi u tim zemljama biće mnogo siromašniji i (opravdano) ljući. Ali biće potrebno svesno uvođenje destruktivnog protekcionizma i propast glavnih institucija Evropske unije da bi situacija postala katastrofalna.

Vrednost985,47
Promena2,17
% 0,22%
28.03.2024. 14:01:01Detaljnije
EUR/RSD117,1776
USD/RSD108,2572
Izvor NBS, 28.03.2024.
Tržišna kapitalizacija - 28.03.2024.
444.870.642.016 RSD
3.796.550.211 EUR
Vesti sa Berze
27.03.2024.
Sazivanje redovne sednice Skupštine Beogradske berze
22.03.2024.
Pokretanje dugoročnog finansiranja kroz projekat tržišta kapitala/Catalyzing Long Term Finance through Capital Markets Project
06.03.2024.
BELEXsentiment za mart 2024. godine
Poslednje vesti
28.03.2024.
Obaveštenje izdavaoca o promenama u značajnom učešću - Tehnohemija a.d. , Sremska Mitrovica
28.03.2024.
Ažurirani informatori - 28.03.2024
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd