Zašto trgovati na Berzi?

Ulaganje na Berzi, najuopštenije posmatrano, potiče od potrebe da se sredstva uposle i na taj način ostvare određeni prinos za vlasnika (građanina ili pravno lice). U tom smislu, ulaganje u hartije od vrednosti predstavlja i alternativu štednji. Onaj ko se odluči da svoja slobodna sredstva uloži u akcije, obveznice ili druge finansijske instrumente, očekuje da će ostvariti veći prinos nego od ulaganja istih sredstava u banku, ali se, sledstveno tome, izlaže i određenom riziku.

Ipak, prilikom odluke o ulaganju na tržište hartija od vrednosti, najvažnije je zapamtiti da će nepromišljeni potezi, pohlepa ili očekivanje da se velika novčana sredstva mogu zaraditi bez truda, najčešće imati nepovoljan ishod po onog ko se na taj način uključuje u trgovanje.

Odluka o tome koje hartije kupovati ili prodavati i kada možda predstavlja najveću prepreku za ljude koji bi se u trgovanje na Berzi uključili, ali nemaju dovoljno predznanja o tome. Ipak, odgovor na ovo pitanje niko vam ne može dati, jer je odluka samo vaša, baš kao i odluka o kupovini bilo kog trajnog ili potrošnog dobra.

Pre nego što se odluče na ulaganje na Berzi, građani bi trebalo da razmisle o tome koji su njihovi razlozi za to, koliki rizik su spremni da prihvate, u kom roku žele da investiraju, tj. kada planiraju da povuku sredstva, koliko žele da se „posvete" praćenju tržišnih kretanja, itd.

Ulaganje u hartije od vrednosti na kratak rok, sa ciljem ostvarivanja dobitka, iako možda najatraktivnije, u praksi je za običnog građanina verovatno najteže izvodljivo. Da biste se time bavili, potrebno je da neprekidno imate uvid u tok trgovanja, kretanje cena, stalnu komunikaciju sa brokerom, da redovno pratite finansijske izveštaje i vesti o kompanijama čijim akcijama želite da trgujete, itd, što ovakav nastup na tržištu čini vremenski najzahtevnijim.

Na ulaganje u dužem vremenskom periodu opredeliće se oni koji imaju višak sredstava za koji smatraju da im neće trebati u narednom periodu, a žele da na ta sredstva ostvare određeni prinos. S obzirom da je osnovno pravilo berzanskog poslovanja da viši rizik može doneti i viši prinos, oni koji su spremniji više da rizikuju odlučiće se za manje kompanije za koje očekuju da će brzo rasti u narednom periodu. S druge strane, oni koji žele da njihova sredstva budu izložena manjem riziku, najverovatnije će ulagati u obveznice ili akcije kompanija koje su poznate, već dugo uspešno posluju na tržištu, i očekuje se da će se to nastaviti i u budućnosti. Za precizniju analizu poslovanja kompanija i kretanja cena, takođe je potrebno određeno poznavanje i praćenje finansijskih pokazatelja, koje se zasniva na tehničkoj i fundamentalnoj analizi, ali praksa pokazuje, u dugom roku, da oni koji se odluče za ulaganje na tržištu hartija od vrednosti ostvaruju zadovoljavajuć prinos na svoja sredstva. Oni kojima je potreban savet za trgovanje mogu se obratiti i investicionim savetnicima, koji su zaposleni kod člana Berze i u skladu sa očekivanjima i željama klijenta mogu im dati najprihvatljiviji savet, odnosno, mišljenje za strategiju ulaganja.

Kupovina hartija od vrednosti samo jednog preduzeća može uticati na povećanje rizika za ulagača, jer pad njihovih cene dovodi direktno do pada vrednosti uloženih sredstava. S druge strane, diversifikovanje portfolia, odnosno, ulaganje sredstva u hartije od vrednosti više različitih preduzeća, smanjuje verovatnoću gubitka, jer je manje verovatno da će sve cene istovremeno padati (ili se menjati u istom procentu), već će rast pojedinih cena verovatno ublažiti pad drugih. S obzirom na to da je za formiranje ovakavog šireg portfolia (korpe hartija od vrednosti), potrebno često više znanja, ali i više sredstava nego što pojedinci imaju na raspolaganju, razvoj berzanskog poslovanja doveo je i do razvoja investicionih fondova. Investicioni fonodovi objedinjuju sredstva više građana koji u njih ulažu, a menadžeri investicionih fondova poseduju potrebna predznanja za analizu kretanja cena i pokušavaju svojim delovanjem da ostvare najveći mogući prinos za svoje ulagače. Ulaganjem u investicione fondove, građani svoja sredstva poveravaju profesionalcima, a dobit očekuju srazmerno broju investicionih jedinica koje su prethodno kupili, a čija je cena uglavnom pristupačna za pojedince. Pre opredeljivanja za investicioni fond, građani bi trebalo da se upoznaju i sa njihovom investicionom politikom, upravom i dosadašnjim performansama, uvidom u dokumenta, bilo u prostorijama fonda ili na njihovoj internet prezentaciji. Spisak svih investicionih fondova (otvorenih i zatvorenih) koji posluju u Srbiji možete pronaći na stranicama Komisije za hartije od vrednosti.

Prodaja hartija od vrednosti podjednako je važna kao i njihova kupovina. O prodaji akcija koje posedujete trebalo bi takođe da razmislite i odlučite kada je pravi trenutak za prodaju i koji su za to razlozi. Akcije, obveznice i druge hartije od vrednosti, bilo da ste ih kupili ili besplatno dobili u postupku privatizacije, vaše su vlasništvo, donose vam prava koja su propisana aktima preduzeća i njihovoj prodaji trebalo bi pristupiti podjednako kao i prodaji bilo kog drugog dobra.

Vrednost985,47
Promena2,17
% 0,22%
28.03.2024. 14:01:01Detaljnije
EUR/RSD117,1415
USD/RSD108,6857
Izvor NBS, 29.03.2024.
Tržišna kapitalizacija - 28.03.2024.
444.870.642.016 RSD
3.796.550.211 EUR
Vesti sa Berze
27.03.2024.
Sazivanje redovne sednice Skupštine Beogradske berze
22.03.2024.
Pokretanje dugoročnog finansiranja kroz projekat tržišta kapitala/Catalyzing Long Term Finance through Capital Markets Project
06.03.2024.
BELEXsentiment za mart 2024. godine
Poslednje vesti
28.03.2024.
Obaveštenje izdavaoca o promenama u značajnom učešću - Tehnohemija a.d. , Sremska Mitrovica
28.03.2024.
Ažurirani informatori - 28.03.2024
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd